Mozilla Firefox
Razvoj Firefoxa[4] počeo je kao eksperimentalno grananje projekta Mozilla, u kojem se razvijao paket internetskih aplikacija uključujući i preglednik, budući da je više programera bilo nezadovoljno kretanjem tog projekta. Početna inačica 0.1 novog internetskog preglednika nazvanog Phoenix pojavila se 23. rujna 2002. Zbog spora oko zaštićenog imena naziv preglednika promijenjen je u Firebird, a od inačice 0.8, koja je izašla 9. veljače 2004., u Firefox.
Inačica 2.0, izašla 24. listopada 2006., poznata je po tome što je donijela više novih značajki te što je bila zadnja službeno podržana za Microsoftove sustave Windows NT 4.0, Windows 98 i Windows ME. Posljednja nadogradnja te inačice izašla je u prosincu 2008.
Inačica 3.0, izašla 17. lipnja 2008., donijela je ispravke mnogih grešaka te neke izmjene u korisničkom sučelju.
Inačica 3.5, izašla 30. lipnja 2009., poboljšala je brzinu prikaza web-stranica zahvaljujući ubrzanju izvođenja skripti u jeziku JavaScript koje se često koriste na modernim web-stranicama. Podržani su elementi <video> i <audio> iz nadolazećeg standarda HTML5. Dodana je mogućnost "privatnog" pregledavanja stranica i određivanje približne geografske lokacije korisnika.
Inačica 3.6, izašla 21. siječnja 2010., između ostaloga uvela je sigurniji sustav priključaka (engl. plugins) koji povećava otpornost preglednika na fatalne greške ("rušenje") zbog greške u nekom priključku.
Inačica 4.0, izašla 22. ožujka 2011., donijela je neke promjene u korisničkom sučelju, podršku za format WebM i tehnologiju WebGL, bolju podršku za
Inačica 2.0, izašla 24. listopada 2006., poznata je po tome što je donijela više novih značajki te što je bila zadnja službeno podržana za Microsoftove sustave Windows NT 4.0, Windows 98 i Windows ME. Posljednja nadogradnja te inačice izašla je u prosincu 2008.
Inačica 3.0, izašla 17. lipnja 2008., donijela je ispravke mnogih grešaka te neke izmjene u korisničkom sučelju.
Inačica 3.5, izašla 30. lipnja 2009., poboljšala je brzinu prikaza web-stranica zahvaljujući ubrzanju izvođenja skripti u jeziku JavaScript koje se često koriste na modernim web-stranicama. Podržani su elementi <video> i <audio> iz nadolazećeg standarda HTML5. Dodana je mogućnost "privatnog" pregledavanja stranica i određivanje približne geografske lokacije korisnika.
Inačica 3.6, izašla 21. siječnja 2010., između ostaloga uvela je sigurniji sustav priključaka (engl. plugins) koji povećava otpornost preglednika na fatalne greške ("rušenje") zbog greške u nekom priključku.
Inačica 4.0, izašla 22. ožujka 2011., donijela je neke promjene u korisničkom sučelju, podršku za format WebM i tehnologiju WebGL, bolju podršku za
Firefox podržava niz osnovih web-standarda uključujući HTML, XML, XHTML, CSS, JavaScript, DOM, MathML, SVG, XSLT i XPath.
Od početka razvoja Firefoxa velika važnost posvećuje se značajkama koje povećavaju računalnu sigurnost pri korištenju internetskog preglednika. Iz tog razloga izostavljena je podrška za Microsoftovu tehnologiju ActiveX. Prije pojave Internet Explorera 7 stručnjaci su preporučivali korisnicima Microsoft Windowsa prelazak na Firefox upravo iz sigurnosnih razloga.[9]
Gotovo od početka Firefox omogućava pregled više web-stranica u istom prozoru preglednika korištenjem više kartica (engl. tabbed browsing). Također, preglednik sadržava upravljač datoteka koje se preuzimaju s Interneta (engl. download manager).
Firefox ima mogućnost automatske pravopisne provjere teksta kojeg korisnik unosi, nalaženje zadanog teksta na prikazanoj stranici čim ga korisnik počne unositi u polje za pretraživanje (engl. incremental search) te mogućnost sinkronizacije određenih postavki preglednika (npr. poveznica na omiljene stranice) između više računala putem internetske usluge Firefox Sync.
Privatno pregledavanje (engl. private browsing) u Firefoxu je način rada u kojem preglednik u svoju pričuvnu memoriju ne sprema sadržaj stranica koje se pregledavaju kao ni povijest pregledavanja stranica te ostale podatke koji bi kasnije mogli otkriti što je korisnik pregledavao.
Prilikom pregledavanja stranica koje od korisnika zahtijevaju podatke o njegovoj geografskoj lokaciji Firefox ju može, uz korisnikovo odobrenje, automatski odrediti koristeći Googleov servis za tu svrhu (Google Location Services).[10]
Firefox je lokaliziran za mnogo jezika i lokaliteta. Prvo službeno izdanje bilo je dostupno za 24 jezika i 28 lokaliteta.[11] Trenutačno podržane inačice 17.0.5esr i 20.0 dostupne su za 89 lokaliteta (79 jezika)[12]
Za Firefox je na raspolaganju veliki broj dodataka koje si korisnik može dodati po želji i tako proširiti mogućnosti preglednika. Funkcije dodataka mogu biti npr. blokiranje reklamnih poruka, povećanje računalne sigurnosti preglednika, uključivanje novih rječnika za provjeru pravopisa, integracija s internetskim servisima kao što su Gmail i Google Translate, itd.
Od početka razvoja Firefoxa velika važnost posvećuje se značajkama koje povećavaju računalnu sigurnost pri korištenju internetskog preglednika. Iz tog razloga izostavljena je podrška za Microsoftovu tehnologiju ActiveX. Prije pojave Internet Explorera 7 stručnjaci su preporučivali korisnicima Microsoft Windowsa prelazak na Firefox upravo iz sigurnosnih razloga.[9]
Gotovo od početka Firefox omogućava pregled više web-stranica u istom prozoru preglednika korištenjem više kartica (engl. tabbed browsing). Također, preglednik sadržava upravljač datoteka koje se preuzimaju s Interneta (engl. download manager).
Firefox ima mogućnost automatske pravopisne provjere teksta kojeg korisnik unosi, nalaženje zadanog teksta na prikazanoj stranici čim ga korisnik počne unositi u polje za pretraživanje (engl. incremental search) te mogućnost sinkronizacije određenih postavki preglednika (npr. poveznica na omiljene stranice) između više računala putem internetske usluge Firefox Sync.
Privatno pregledavanje (engl. private browsing) u Firefoxu je način rada u kojem preglednik u svoju pričuvnu memoriju ne sprema sadržaj stranica koje se pregledavaju kao ni povijest pregledavanja stranica te ostale podatke koji bi kasnije mogli otkriti što je korisnik pregledavao.
Prilikom pregledavanja stranica koje od korisnika zahtijevaju podatke o njegovoj geografskoj lokaciji Firefox ju može, uz korisnikovo odobrenje, automatski odrediti koristeći Googleov servis za tu svrhu (Google Location Services).[10]
Firefox je lokaliziran za mnogo jezika i lokaliteta. Prvo službeno izdanje bilo je dostupno za 24 jezika i 28 lokaliteta.[11] Trenutačno podržane inačice 17.0.5esr i 20.0 dostupne su za 89 lokaliteta (79 jezika)[12]
Za Firefox je na raspolaganju veliki broj dodataka koje si korisnik može dodati po želji i tako proširiti mogućnosti preglednika. Funkcije dodataka mogu biti npr. blokiranje reklamnih poruka, povećanje računalne sigurnosti preglednika, uključivanje novih rječnika za provjeru pravopisa, integracija s internetskim servisima kao što su Gmail i Google Translate, itd.